bozja ljubav
Priroda i objava zajednièki svjedoèe o Bo¾- joj ljubavi. Na¹ nebeski Otac izvor je ¾ivota, mudrosti i radosti. Pogledajte samo èudesa i ljepote prirode! Mislite o njihovoj zadivljujuæoj prilagodbi potrebama i sreæi ljudi i svih ¾ivih stvorenja. Sunèeva svjetlost i ki¹a ¹to o¾ivljuju i osvje- ¾avaju Zemlju, bregovi, mora i ravnice Ñ sve nam to govori o Stvoriteljevoj ljubavi. Bog ispunjava svakodnevne potrebe svih svojih stvorenja. Kako je to krasno izrekao psalmist: ÒOèi sviju u tebe su uprte, Ti im hranu daje¹ u pravo vrijeme. Ti otvara¹ ruku svoju, do mile volje siti¹ sve ¾ivo.Ó (Psalam 145,15.16) Bog je stvorio èovjeka potpuno svetim i sretnim, a prelijepa Zemlja nakon izlaska iz Stvoriteljeve ruke nije pokazivala ni traga raspadanja ili sjenke prokletstva. Tek je prijestup Bo¾jeg Zakona, zakona ljubavi, donio nesreæu i smrt. Pa ipak, i usred patnji izazvanih grijehom, otkriva 6 se Bo¾ja ljubav. U Bibliji pi¹e da je Bog prokleo Zemlju zbog èovjeka. (Postanak 3,17) Trnje i korov Ñ pote¹koæe i ku¹nje ¹to èovjekov ¾ivot ispunjavaju naporima i brigama Ñ odreðene su Bo¾- jim planom zbog njegova dobra, kao dio prijeko potrebnog odgoja, za njegovo uzdizanje iz propasti i izopaèenosti ¹to ih je donio grijeh. Iako grje¹an, svijet nije ispunjen samo ¾alo¹æu i bijedom. I sama nam priroda upuæuje poruke nade i utjehe. Na èièku se nalaze cvjetovi, a trnje je prekriveno ru¾ama. ÒBog je ljubavÓ Ñ pi¹e na svakom pupoljku ¹to se rascvjetava, na svakoj vlati mlade trave. Ljupke ptice ¹to ispunjavaju prostor veselim pjesmama, cvjetovi nje¾nih boja ¹to miri¹u u svojemu savr¹enstvu, bogato razlistano velièanstveno ¹umsko drveæe Ñ sve nam svjedoèi o Bo¾joj oèinskoj bri¾nosti i pa¾ljivosti i o Njegovoj ¾elji da usreæi svoju djecu. Bo¾ja Rijeè otkriva Njegov karakter. On je osobno objavio svoju bezgraniènu ljubav i milosr ðe. Kad je Mojsije molio: ÒPoka¾i mi svoju slavu! Ó, Gospodin je odgovorio: ÒDopustit æu da ispred tebe proðe sav moj sjaj.Ó (Izlazak 33,18.19) To je bila Njegova slava. Bog je pro¹ao ispred Mojsija i objavio: ÒJahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srd¾bu, bogat ljubavlju i vjerno ¹æu, iskazuje milost tisuæama, podnosi opaèi7 nu, grijeh i prijestup...Ó (Izlazak 34,6.7) On je Ò... spor na gnjev i bogat milosrðemÓ (Jona 4,2) i Òu¾iva u pomilovanjuÓ (Mihej 7,18). Bog je povezao na¹a srca sa sobom bezbrojnim znamenjem na nebu i na Zemlji. Trudio se da nam se otkrije preko èuda prirode i preko najdubljih i najnje¾nijih zemaljskih veza koje ljudsko srce mo¾e spoznati. Ali sve to nam samo donekle otkriva Njegovu ljubav. Iako smo dobili sve te dokaze, neprijatelj dobra je toliko zaslijepio um ljudi da oni gledaju na Boga sa strahom zami ¹ljajuæi Ga okrutnim i neumoljivim. Sotona je naveo ljude da Bogu pripisuju krutu pravednost, kao kakvom okrutnom sucu i neumoljivom i strogom vjerovniku. Opisao je Stvoritelja kao biæe koje nepovjerljivim okom motri ljude i vreba njihove zablude i pogre¹ke ne bi li ih mogao osuditi. Da bi uklonio ovu iskrivljenu sliku i otkrio svijetu beskrajnu Bo¾ju ljubav, Isus je do¹ao ¾ivjeti meðu ljude. Bo¾ji Sin do¹ao je s Neba da bi objavio Oca. ÒBoga nitko nikada nije vidio: Jedinoroðenac Ñ Bog, koji je u krilu Oèevu, On Ga je objavio.Ó (Ivan 1,18) ÒI nitko ne pozna Oca nego Sin i onaj komu Sin htjedne objaviti.Ó (Matej 11,27) Kad je jedan od uèenika zahtijevao: ÒPoka¾i nam Oca!Ó (Ivan 14,8), Isus je odgovorio: ÒToliko sam vremena s vama... i ti me, Filipe, nisi upoznao?Ó (Ivan 14,9) 8 Opisujuæi svoje zemaljsko poslanje, Isus je rekao: ÒNa meni je Duh Gospodnji, jer me pomazao. Poslao me da donesem Radosnu vijest siromasima, da navijestim osloboðenje zarobljenicima i vraæanje vida slijepcima, da oslobodim potla èene, da proglasim godinu milosti Gospodnje.Ó (Luka 4,18.19) To je bio Njegov posao. Isus je Ò... pro¹ao èineæi dobro i ozdravljujuæi sve koje ðavao bija¹e tlaèio...Ó (Djela 10,38) Bilo je cijelih sela u kojima se uzvik boli nije èuo ni iz jedne kuæe, jer je On pro¹ao njima i iscijelio sve bolesnike. Njegovo je djelo bilo dokaz Njegove bo- ¾anske punomoæi. Ljubav, milosrðe i samilost otkrivali su se u svakom èinu Njegova ¾ivota; Njegovo je srce bilo puno nje¾ne suæuti prema ljudskome rodu. On je uzeo ljudsku narav da bi mogao ispuniti ljudske potrebe. Najsiroma¹niji i najponi ¾eniji nisu Mu se bojali pristupiti. I mala djeca osjeæala su Njegovu privlaènost. Voljela su se penjati u Njegovo krilo i gledati Njegovo zami¹- ljeno lice, dobroæudno i puno ljubavi. Isus se nije sustezao reæi istinu, ali je to uvijek èinio s ljubavlju. U svojemu ophoðenju s ljudima bio je osobito taktièan, promi¹ljen i pa¾- ljiv. Nikad nije bio grub, nikad nije nepotrebno izgovorio o¹tru rijeè, nikad nije nanio nepotrebnu bol osjetljivoj du¹i. Nije osuðivao ljudske slabosti. Govorio je istinu, ali uvijek s ljubavlju. Osu9 ðivao je licemjerje, nevjeru i bezakonje; ali u Njegovu se glasu osjeæala bol kad je izgovarao o¹tre prijekore. Plakao je nad Jeruzalemom, voljenim gradom koji je odbio primiti Njega Ñ Put, Istinu i ®ivot. Odbacili su Njega, svojega Spasitelja, a On im je prilazio sa sa¾aljivom nje¾no¹æu. ®ivot Mu je bio ispunjen samoprijegorom i bri¾ljivom skrbi za druge. U Njegovim oèima svaka je du- ¹a bila dragocjena. Iako je uvijek èuvao svoju bo¾ansku dostojanstvenost, sagibao se s najnje¾- nijom pa¾njom nad svakim pripadnikom Bo¾je obitelji. U svakom èovjeku gledao je posrnulu du¹u radi èijega je spasenja do¹ao. Krist je u svojemu ¾ivotu otkrio takav karakter. Bio je to Bo¾ji karakter. Iz Oèeva srca potekle su rijeke bo¾anske suæuti, koje su se oèitovale u Kristu, i izlile se na ljudski rod. Isus, nje¾ni milosrdni Spasitelj, bio je Bog koji je Òtijelom oèitovanÓ. (1. Timoteju 3,16) Isus je ¾ivio, trpio i umro Ñ da bi nas spasio. Postao je Òèovjek boliÓ, (Izaija 53,3) da bismo se mi mogli vjeèno radovati. Bog je svojemu ljubljenom Sinu punom milosti i istine dopustio da iz svijeta neopisive slave siðe na grijehom uprljani i uni¹teni svijet, na svijet zamraèen sjenkom smrti i prokletstva. Dopustio Mu je da napusti naruèje Njegove ljubavi i odrekne se obo¾avanja anðela Ñ da bi trpio sramotu, pogrde, poni¾enja, mr¾nju 10 i smrt. ÒNa Njega pade kazna Ñ radi na¹eg mira, Njegove nas rane iscijeli¹e.Ó (Izaija 53,5) Gledajte Ga u pustinji, u Getsemaniju, na kri¾u! Neokaljani Bo¾ji Sin preuzeo je na sebe teret grijeha. On, koji je bio jedno s Bogom, osjetio je u svojoj du¹i stra¹nu razdvojenost izmeðu Boga i èovjeka, izazvanu grijehom. To je prouzroèilo oèajnièki krik s Njegovih usana: ÒBo¾e moj, Bo¾e moj! Za¹to si me ostavio?Ó (Matej 27,46) Teret grijeha i svijest o njegovoj strahovitoj velièini koja du¹u odvaja od Boga Ñ slomili su srce Bo¾jeg Sina. Ali ta velika ¾rtva nije prinesena zato da bi se u Oèevom srcu probudila ljubav prema èovjeku, ili pak ¾elja da ga spasi. Ne, nipo¹to! ÒDa, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoro ðenog Sina...Ó (Ivan 3,16) Otac nas voli, ali ne zbog te velike ®rtve pomirnice, veæ se On za ®rtvu pomirnicu i pobrinuo zato ¹to nas voli. Krist je bio posrednik po kojemu se Bo¾ja beskona èna ljubav izlila na gre¹ni svijet. ÒBog bija- ¹e Onaj koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom... Ó (2. Korinæanima 5,19) Bog je trpio sa svojim Sinom. Smrtna borba u Getsemaniju i smrt na Golgoti bili su cijena koju je Srce Beskrajne Ljubavi platilo za na¹ otkup. Isus je rekao: ÒZato me ljubi Otac ¹to ja dajem ¾ivot svoj, da ga opet uzmem.Ó (Ivan 10,17) To znaèi: Moj vas je Otac toliko ljubio da je i 11 mene jo¹ vi¹e zavolio zato ¹to sam dao svoj ¾ivot da bih vas izbavio. Omilio sam svojemu Ocu postav ¹i va¹im Zamjenikom i Jamcem, polo¾iv¹i svoj ¾ivot i preuzev¹i va¹e dugove i prijestupe; mojom ¾rtvom Bog mo¾e biti pravedan, Onaj koji opravdava svakoga tko vjeruje u Isusa. Nije nas mogao otkupiti nitko osim Bo¾jeg Sina; Oca je mogao objaviti samo Onaj koji se nalazio u Njegovu naruèju. Bo¾ju ljubav mogao je ostvariti jedino Onaj koji je upoznao njezinu dubinu i visinu. Oèevu ljubav prema izgubljenom èovjeèanstvu mogla je izraziti jedino Kristova beskrajna ¾rtva. ÒDa, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroðenog Sina...Ó (Ivan 3,16) On Ga nije dao da samo ¾ivi meðu ljudima, da ponese njihove grijehe i umre kao ¾rtva za njih; On Ga je poklonio palome rodu. Krist se morao poistovjetiti s koristima i potrebama èovjeèanstva. On, koji je bio jedno s Bogom, vezao se s ljudskim sinovima vezama koje se nikada ne mogu prekinuti. Isus se Òne stidi zvati ih braæomÓ (Hebrejima 2,11); On je postao na¹a ®rtva, na¹ Zastupnik, na¹ Brat, Onaj koji i pred Oèevim prijestoljem nosi na¹e oblièje, Onaj koji æe i u beskrajnoj vjeènosti kao Sin Èovjeèji ostati sjedinjen s rodom koji je otkupio. A sve samo zato da bi se èovjek mogao podignuti iz propasti i poni¾enja izazvanih grijehom, 12 da bi mogao odra¾avati Bo¾ju ljubav i sudjelovati u radosti koju donosi svetost. Cijena plaæena za na¹ otkup i beskrajna ¾rtva koju je prinio na¹ nebeski Otac dav¹i svojega Sina da umre za nas trebali bi nas nadahnuti uzvi¹enim mislima o onome ¹to mo¾emo postati kroz Krista. Gledajuæi visinu, dubinu i ¹irinu Oèeve ljubavi prema rodu koji umire, nadahnuti apostol Ivan ispunio se obo¾avanjem i dubokim ¹tovanjem. Ne nalazeæi prikladnih rijeèi da izrazi veli èinu i nje¾nost te ljubavi, pozvao je svijet da je promatra: ÒGledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Bo¾ja.Ó (1. Ivanova 3,1) Kakvu to vrijednost daje èovjeku! Prijestup je ljudske sinove uèinio Sotoninim podanicima. Vjerom u Kristovu ®rtvu pomirnicu Adamovi sinovi mogu postati Bo¾ja djeca. Uzimajuæi ljudsku prirodu, Krist je uzdigao èovjeèanstvo. Grje- ¹ni ljudi dobili su prigodu da, povezani s Kristom, postanu dostojni imena Bo¾jih sinova. Takva ljubav je neusporediva. Djeca nebeskog Kralja! Dragocjenog li obeæanja, predmeta najdubljeg divljenja! Nenadma¹ne li Bo¾je ljubavi prema svijetu koji Ga nije ljubio! Ova misao ima moæ ukrotiti du¹u i navesti um na pokoravanje Bo¾joj volji. ©to vi¹e prouèavamo bo¾anski karakter u svjetlosti kri¾a, to jasnije otkrivamo milosr ðe, nje¾nost i pra¹tanje, povezane s nepristra13 no¹æu i pravedno¹æu; to nam jasniji postaju bezbrojni dokazi bezgraniène ljubavi i nje¾ne suæuti ¹to nadma¹uju èeznutljivu naklonost majke prema zalutalom djetetu.